Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Dodatni porez na dobit i dalje nepravedno pogađa mnoge kompanije

Vlada je sa sjednice u petak uputila u saborsku proceduru konačan prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit, koji je izmijenjen u odnosu na nacrt zakona koji je bio u javnom savjetovanju.

- Vlada je u odnosu na inicijalni tekst uvažila neke od naših prijedloga i napravila određene iznimke, ali sve nepravde i nelogičnosti time nisu ispravljene te je i dalje niz sektora i najboljih hrvatskih kompanija nepravedno obuhvaćen dodatnom poreznom obvezom, porućuju iz HUP-a.

HUP se protivi dodatnom porezu na dobit jer će umanjiti konkurentnost hrvatskih poduzeća na europskom i globalnom tržištu u odnosu na njihove konkurente koji taj udar novog poreza nemaju.

Nadalje, iz HUP-a ističu i kako se dovodi u pitanje investicijski potencijal najuspješnijih tvrtki, kao i likvidnost nužnu za povećanje plaća njihovih zaposlenika.

- I dalje upozoravamo da nije vrijeme za nove poreze jer nam dolazi nova kriza, čiju dubinu u ovom trenutku nitko ne može procijeniti te nam je potreban kapital i snaga za suočavanje s izazovima koji su pred nama, smatraju u HUP-u.

Poslodavci pretpostavljaju da će prije svega biti pogođeni uspješni izvoznici, koji ostvaruju prihode izvozom na izrazito konkurentno globalno tržište, na kojem se konstantno moraju dokazivati te koji su značajno investirali u poluge konkurentnosti.

Inače, prema danas usvojenom prijedlogu, obveznici dodatnog poreza na dobit bit će oni s povećanom dobiti neovisno o djelatnosti koju obavljaju. Plaćat će ga tako kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.

Prikupljena sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda.

Što se tiče razdoblja koje prethodi utvrđivanju porezne osnovice, sada je propisano da se u izračun neće uzimati porezna razdoblja u kojima je ostvaren gubitak. Dakle, za četiri prethodne godine, ukoliko su u tri ostvareni pozitivni rezultati, uzimat će se to razdoblje od tri poslovne godine, a četvrta se neće uzimati.

Kada je riječ o izuzećima od oporezivanja, već ranije je najavljeno da se u obzir neće uzimati prihod i dobit koje je poduzetnik ostvario prodajom materijalne ili nematerijalne imovine, a porezom neće biti obuhvaćeni ni poduzetnici kojima je 2022. prva godina poslovanja, kao ni poduzetnici koji okončavaju svoje poslovanje.

Također, definirano je da se prilikom utvrđivanja visine prihoda kao kriterija za obveznika dodatnog poreza na dobit ili porezne osnovice neće uzimati prihodi koji su rezultat otpisa obveza prema vjerovnicima u predstečajnim i stečajnim postupcima, kao niti prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine i namirenja vjerovnika. Tu su i prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi, a povezanoj ako je prodana do 31. listopada 2022. te dobit ili gubitak od prodaje dionica i udjela, prodanih nakon dvije godine od njihova stjecanja, a u slučaju prodaje povezanim osobama do istoga datuma.

Nadalje, moći će se izuzeti i nerealizirani gubici poreznog razdoblja koji su rezultat procjene odnosno fer vrijednosti financijske imovine čije se promjene iskazuju kroz račun dobiti i gubitka, osim zajmova i potraživanja, za koje se povećava osnovica poreza na dobit u prijavi poreza na dobit, stoji u prijedlogu zakona.

Također, obveznicima dodatnog poreza na dobit koji su stekli status korisnika poticajnih ulaganja, obveza dodatnog poreza na dobit će se umanjivati primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit prema propisu o poticanju ulaganja u istom poreznom razdoblju.